Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  04.09.2019, 08:42h


Izložba „Leptiri“

Od ponedjeljka, 2. rujna do nedjelje, 15. rujna 2019. na Skradinskom buku bit će postavljena izložba „Leptiri“ Petra Sabola. Nakon prekrasnih fotografija vretenaca i ptica, posjetitelji će moći uživati i u nevjerojatnim kadrovima ovih šarenih letača.

Petar Sabol (Čakovec 1981.) fotografijom se bavi od 2007. godine. U fokusu njegova zanimanja jesu fotografije prirode, posebice makrofotografije motiva iz životinjskog svijeta koje ljudi nemaju prilike vidjeti. 

Osim po motivima divlje prirode, Sabolove se fotografije ističu i nevjerojatnim kadrovima, u kojima je glavni kompozicijski sastojak (najljepše) prirodno svjetlo.

Kao jedan od najuspješnijih i najpriznatijih hrvatskih fotografa, Sabol je od 2012. do danas sudjelovao na mnogim međunarodnim izložbama umjetničke fotografije pod visokim patronatom FIAP-a (Fédération Internationale de l'Art Photographique). Sedam je puta proglašen najboljim autorom međunarodnog salona te nagrađen FIAP-ovom plavom značkom. Nagrađivan je i na drugim specijaliziranim fotografskim natjecanjima diljem svijeta, tako da ukupan broj nagrada koje je dobio premašuje brojku 500. Imao je i sedam samostalnih izložbi. Redoviti je član žirija na međunarodnim izložbama i fotografskim natjecanjima. Njegova fotografija „Natural abstract“ nagrađena je FIAP-ovom zlatnom medaljom u makrokategoriji na 7. Salonu fotografije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te je trajno pohranjena u Nacionalnoj biblioteci u Parizu.

Tema ove serije fotografija su leptiri, jedni od najzačudnijih stvorova na svijetu. Nalazimo ih svugdje gdje ima dovoljno cvjetova čijim se nektarom hrane, dakle po cijelom svijetu izuzev Sjevernog i Južnog pola. Većina leptira ima dugačko sisalo (ljiljci i do 8 mm), koje je inače namotano, ali kada se hrani, istegne ga i siše sladak nektar, hranjivo "pogonsko gorivo” za let. Većina se hrani tako što sleti, ali primjerice golupka poput kolibrića leti na mjestu dok sisa. Noge su im dugačke, ali lagane pa ne oštećuju nježne cvjetove dok stoje na njima. Leptiri traže šarene cvjetove velikim složenim očima, a na glavi još imaju velika ticala kojima osjećaju vjetar i miris.

Prvo što promatraču upadne u oči dok ih gleda kako lete, njihova su velika i šarena krila. Nisu brzi letači i let im je često nepredvidiv, ali graciozan, a dojmu elegancije pridonose i šarena krila čija boja nastaje ili od pigmenata ili od loma svjetla. Životni ciklus leptira ima četiri stupnja: jaje, gusjenica odnosno ličinka, kukuljica i odrasla krilata jedinka. Raspon krila najvećeg leptira na svijetu iznosi više od 30 centimetara. Njegov je raspon krila 100 puta veći od nekih najmanjih leptira čija krila od vrha do vrha iznose samo tri milimetra.

Leptiri ne mogu ugristi ili ubosti pa su morali usvojiti druge načine zaštite, u prvom redu žarke boje koje upozoravaju grabežljivce da nisu pogodni za jelo, ali i otrov kojeg skupljaju od biljaka kojima se hrane. Za njih je potpuno bezopasan, ali je razoran za ptice i druge grabežljivce.

Poznato je više od 150 000 vrsta leptira, a podijeljeni su u 90-ak porodica. U Hrvatskoj je zabilježeno oko 3 000 vrsta leptira, od kojih je 186 danjih. Zakonom o zaštiti prirode zaštićeni su: lastin rep (Papilio machaon), prugasto jedarce (Iphiclides podalirius), apolon ili crvenooki parnasovac (Parnassius apollo), velika prelijevalica (Apatura iris), mala prelijevalica (Apatura ilia) i veliki topolnjak (Limenitis populi). To su danji leptiri ugroženi uglavnom zbog svoje ljepote koja privlači sakupljače i zbog malih populacija.

 

Grahorovac (Neptis sappho)

Kleopatra (Gonepteryx cleopatra)

Kupusov bijelac (Pieris brassicae)

Prugasto jedarce (Iphiclides podalirius)

Livadni šarenac (Melitaea didyma)

Srebrenorubi okaš (Coenonympha glycerion)

Plavci (Lycaenidae)

Šah ploča (Melanargia galathea)

Šumska riđa (Araschnia levana)

Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena)

Narančasti poštar (Pieridae)

Žućak (Gonepteryx rhamni)