Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Novosti

  24.03.2021, 13:06h


Praćenje gnijezdećih parova ušara (Bubo bubo)

Ušara je strogo zaštićena vrsta i ciljna vrsta na području ekološke mreže HR1000026 Krka i okolni plato, s ciljem očuvanja populacije i staništa za održanje gnijezdeće populacije od pedeset do sedamdeset parova

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ sudjelovala je u nacionalnom programu praćenja gnijezdećih parova sova ušara (B. bubo) provedenom od 1. veljače do 10. ožujka 2021. u organizaciji udruge Biom. Zahvaljujemo članovima udruge, koordinatorima programa praćenja, na edukaciji i savjetima. 

Od 3. veljače do 8. ožujka djelatnici Parka na sedamnaest lokaliteta duž kanjona rijeke Krke osluškivali su pjevanje mužjaka sove ušare tijekom zalaska Sunca.

Rezultatima ovogodišnjeg praćenja jako smo zadovoljni: na području NP „Krka“, od gornjeg preko srednjeg do donjeg toka, zabilježeno je jedanaest pjevajućih mužjaka, tako da su potvrđene dosadašnje procjene o gniježđenju desetak parova ušara; prvi put je zabilježen pjev mužjaka u kanjonu uzvodno od Bilušića buka; u pukotini strme litice zabilježeno je aktivno gnijezdo sa ženkom u inkubaciji, koje će se redovito pratiti uz bilježenje svih promjena.

CiIj uspostave monitoringa jest praćenje trenda populacije sove ušare u Hrvatskoj, njezine rasprostranjenosti i uzroka i razmjera njezine ugroženosti. Sakupljeni podaci omogućit će bolje planiranje i predlaganje zaštite za tu strogo zaštićenu vrstu.

Sova ušara najveća je europska sova, duga do 70 cm, s rasponom krila do 170 cm. Osim po veličini, lako se prepoznaje po velikim „ušnim čupercima“ i velikim crvenonarančastim očima. Leti moćno i postojano zbog širokih i zaobljenih krila. Kao i sve sove, ima opernaćene noge s vrlo snažnim kandžama, kojima lovi plijen. Nema morfoloških razlika između spolova osim veličine jer je ženka puno veća od mužjaka. Najčešće se hrani zečevima, glodavcima i pticama močvaricama. Za lov su joj potrebna otvorena staništa. Ne gradi gnijezda, već koristi udubine i pukotine stijena, gnijezda drugih ptica, praznine među korijenjem velikih stabala pri tlu i duplje. Parovi su monogamni i uglavnom doživotni, stoga, jednom kada uspostave teritorij, trajno ostaju na njemu. Zanimljivo je da mužjak gotovo uopće nema doticaj s ptićima: on lovi i donosi hranu ženki koja ih hrani. Ženka sama inkubira jaja, a zatim i štiti ptiće od vremenskih neprilika i predatora dok ne budu stara dva do četiri tjedna, kad napuštaju gnijezdo i budu sposobni sakriti se u slučaju opasnosti.

Ušara je u Hrvatskoj neposredno ugrožena elektrokucijom na električnim vodovima, krivolovom, namjernim ili slučajnim trovanjem i mogućim srazom s elisama vjetroelektrana. Posredno ju ugrožava konverzija staništa zbog intenzifikacije poljodjelstva i napuštanja tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva, što za posljedicu ima sukcesiju staništa. Prijetnju predstavlja i uznemiravanje na gnjezdilištima zbog rekreativnih aktivnosti. Sveukupna populacija ušare u Hrvatskoj procijenjena je na 800 – 1 200 parova.