Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Klub prijatelja Krke: hodajte u prirodi tijekom cijele godine!

Iako nam hladnoća i niske temperature često služe kao opravdanje da se zatvorimo u kuću i provedemo vikend ispod dekice, prednosti zimskog hodanja, kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje, znatne su.

Hodanje kao fizička aktivnost idealno je za sve dobne skupine i za sva godišnja doba. Osim što pomaže u regulaciji tjelesne mase, poboljšava čovjekovo opće zdravstveno stanje. Pješačenje je jednostavna aktivnost, bez prepreka koje se javljaju kod nekih drugih rekreacijskih aktivnosti, poput nedostatka novca, vremena, vještina, opreme...

Koji god oblik hodanja odabrali, ono može biti korisnije i od trčanja, barem tako pokazuje istraživanje s Lawrence Berkley laboratorija. To istraživanje, koje je u šest godina, koliko je trajalo, obuhvatilo gotovo pedeset tisuća ispitanika, pokazalo da hodanje, uz jednak broj sagorenih kalorija, bolje utječe na prevenciju visokog tlaka i kolesterola. Osim toga, manje opterećuje zglobove i znatno smanjuje mogućnost za ozljede. Rekreacijsko hodanje mora biti dovoljno brzo da ubrza rad srca i ritam disanja i treba trajati barem trideset minuta.

Često mislimo da ćemo se prehladiti ako odemo u šetnju po hladnom vremenu, no baš suprotno, boravak na svježem zraku ima pozitivne učinke na zdravlje! Prehlade izazivaju bakterije ili virusi – zimi su češće jer više boravimo u zatvorenim i neprozračenim prostorima pa se lakše zarazimo tim mikroorganizmima. Šetnja u zimskim uvjetima tjera tijelo da troši više energije, čini organizam otpornijim, potiče cirkulaciju i poboljšava koncentraciju.

U šetnji prirodom možete uživati tijekom cijele godine, pa i u zimskim mjesecima. Ipak, postoje određeni koraci koje moramo poduzeti da bi nam šetnja jesensko-zimskim krajolikom bila ugodna i sigurna.

Prije svega, adekvatno se odjenite – slojevito, ali ne pretoplo. Preporučamo odjeću od prirodnih materijala, koja ne smije biti preuska, a idealno bi bilo kad bi vanjski sloj bio nepropustan za vjetar i vlagu. Obuća mora biti udobna, sportska, a posebnu pažnju obratite na to da je primjerena u uvjetima snijega ili kiše. Ako je temperatura niža od 10 Celzijevih stupnjeva, odjenite kapu i rukavice kako ne biste gubili toplinu tijela. Općenito, izbjegavajte izlazak za ekstremne hladnoće.

Hodajte očišćenim, poznatim stazama i pazite na dužinu koraka: nemojte raditi predugačke korake kako se ne biste poskliznuli, a pazite i na tehniku hodanja (težinu prebacujte s pete na prste).

Idealne rute za cjelodnevno hodanje u prirodi nalaze se duž cijelog toka rijeke Krke, a posebnu čar vašim „zelenim“ šetnjama dat će spokoj i mir koji se mogu doživjeti samo u hladnijem dijelu godine. U šetnjama Krkom možete uživati cijele godine po znatno povoljnijoj cijeni učlanite li se u „Klub prijatelja Krke“. Naime, članstvo u klubu dostupno je po cijeni od 200 kn za odrasle i 90 kn za djecu od sedam do osamnaest godina uz pratnju roditelja, dok stanovnici Šibensko-kninske županije prilikom učlanjenja ostvaruju 50 % popustaČlanovi kluba tijekom godine mogu bez ograničenja posjećivati sve lokalitete u Nacionalnom parku „Krka“, osim Skradinskoga buka u udarnim turističkim mjesecima, odnosno u srpnju i kolovozu, kada je ulaznicu moguće iskoristiti samo jednom. Uz iskaznicu Kluba prijatelja Krke na ulazu u Park potrebno je predočiti i osobnu iskaznicu ili drugu odgovarajuću ispravu. Učlaniti se možete na svim recepcijama i ispostavama JU „NP Krka“ uz predočenje osobne iskaznice.

Donosimo vam nekoliko prijedloga za šetnju unutar Nacionalnog parka „Krka“ koji će vam otkriti nove lokalitete u Parku i tajne koje skrivaju. 

1. STAZA ROGOVO

Krka duž cijelog svojeg toka obiluje prizorima od kojih zastaje dah, no za kanjon Među gredama mirne se duše može reći da je jedan od najljepših u Nacionalnom parku. Na njega puca pogled s vidikovca Rogovo, na kraju istoimene staze. Iako danas više nema vidljivih tragova, na prostoru između sela Rupa i gornjeg dijela Visovačkog jezera, na desnoj obali rijeke, nalazila se starohrvatska utvrda Rogovo (Rog, Babin grad), po kojoj je, smatra se, nazvan Roški slap.

Do vidikovca pitomim šumarkom vodi 2,3 km duga pješačka staza, idealna za laganu prijepodnevnu šetnju ili trošenje kalorija nakon ručka. Put je dijelom asfaltni, a dijelom poljski, s proširenjima za parkiranje automobila. Nakon uskog i strmog zemljanog prijelaza dolazi se na vrh „roga“, odakle se pruža pogled na tjesnac, koji s jedne strane stješnjava Krku među visokim liticama, dok se s druge strane otvara u Visovačko jezero.

Upravo zbog osobite geomorfološke strukture, tjesnac Među gredama izabran je za mjesto na kojemu je jahao najpopularniji filmski indijanski poglavica, Winnetou.

2. STAZA PERICE

U selima uz Krku već stoljećima se prepričava legenda o nesretnim mladencima i tužnome ocu, knezu Bogoju, koji je u zidove utvrda Nečven i Trošenj dao zazidati dvije seoske djevojke, sestre blizanke, da danju i noću plaču za njegovim sinom Bogdanom, koji se utopio spašavajući svoju zaručnicu Miljevu od strašnoga zmaja.

Sam položaj srednjovjekovnih gradova, smještenih visoko na rubovima kanjona, jedan nasuprot drugome, oduvijek je privlačio pažnju i razbuktavao maštu o slavnoj prošlosti knezova Šubića i Nelipića, koji su tim prostorom vladali između 13. i 16. stoljeća.

Spuštajući se niz stazu Perice, koja polazi iz mjesta Nečven, smještenog unutar granica Nacionalnog parka „Krka“, doći ćete do Bibića brzaca, mjesta koje označava kraj plovnoga toka rijeke Krke. Tu se okreću brodovi koji putnike voze na izlet od Roškoga slapa do manastira Krka i srednjovjekovnih utvrda Nečven i Trošenj, koje su se do sada mogle vidjeti samo iz broda. Ako se spustite do brzaca i pogledate prema utvrdama, osjetit ćete jednako strahopoštovanje što su ga osjećali putnici koji su nekoć prelazili drveni most preko rijeke koji je spajao dvije utvrde u posjedu moćnih suparničkih obitelji.

Staza, duga oko dva kilometra, strmo se spušta do rijeke pa preporučamo sportske cipele s protukliznim potplatom.

3. STAZA BRLJAN – MANOJLOVAC

Prijelaz preko rijeke Krke koji je u antičko doba povezivao Bukovicu i Prominu bio je dio mreže rimskih putova u Dalmaciji. Staza na lijevoj obali rijeke neposredno iznad Brljana povezuje taj slap s Manojlovcem, najvišim slapom na Krki.

Staza, duga nešto manje od kilometra, pitoma je i umirujuća, s blagim spustom, odnosno usponom na početku. Sedrena barijera na Brljanu duga je tristotinjak metara, s ukupnim padom od petnaest i pol metara. Voda jezera prelijeva se preko slapa Brljana samo za visokih voda. U toplome dijelu godine slap presuši, kao i gotovo pola kilometra dugo ujezereno korito rijeke Krke između Brljana i Manojlovačkih slapova. Zato zelenilo submediteranskog raslinja buja u proljeće. I na Brljanu se mljelo žito u brojnim vodenicama, koje su danas napuštene, pa ih polako preuzima, kao i one na drugoj obali, gusto raslinje, koje ih skriva od ljudskog pogleda.