Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Hidrogeološka obilježja, izvori i podrijetlo voda

Vodom je najbogatije Kninsko polje, na čijem se rubu nalazi izvor rijeke Krke, u špilji podno Topoljskog slapa, na 224 m nadmorske visine.

U slijevnom području Krke izdvajaju se slijevovi Butišnice, Krčića, Kosovčice, Orašnice, Čikole, Guduče i, kao prostorno najveći, izravni slijev rijeke Krke. Osim tih voda, slijevu rijeke Krke pripadaju ponorne vode jugoistočno od Grahova u Bosni i Hercegovini i podzemne vode uzvodnog dijela doline rječice Vrbe, pritoke Čikole.
U slijevu rijeke Krke uočavaju se tri područja: planinsko, polja i zaravni. Planinsko područje obuhvaća sjeveroistočni dio slijeva gornjeg toka rijeke Krke. Polja obuhvaćaju srednji dio slijeva, a znatnije su površine četiri polja: Plavno, te Kninsko, Kosovo i Petrovo polje. Vodom je najbogatije Kninsko polje, na čijem se rubu nalazi izvor rijeke Krke, u špilji podno Topoljskog slapa, na 224 m nadmorske visine.
U Kninskom polju, u prva 4 km toka, rijeka Krka prima glavninu svojih pritoka. Prvi znatniji lijevi pritok je Kosovčica, a desni Orašnica. Nizvodno od ušća Orašnice, nakon što napusti Kninsko polje, s desne strane u Krku utječe njezina najizdašnija pritoka, Butišnica. Petrovim poljem protječe rijeka Čikola, posljednja pritoka u slatkovodnom toku Krke, čije se ušće nalazi iznad Skradinskog buka.
Najizdašniji izvori uzduž kanjona rijeke Krke jesu Miljacka i Jaruga, a u kanjonu rijeke Čikole izvor Torak. Izvor Miljacka, na desnoj obali Krke, izravna je veza između Zrmanje i Krke i jedinstven hidrogeološki fenomen. 
Nizvodno od Skradinskog buka tok Krke pod utjecajem je mora, a izvori su bočati. Jedina veća pritoka u donjem dijelu potopljenog ušća Krke je Guduča.