Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

Kako nastaje sedra?

Nastajanje sedrenih oblika dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih čimbenika te živih organizama u vodi.

Sedrene tvorevine nastaju u vodi s velikom koncentracijom otopljenog kalcijevog bikarbonata Ca(HCO3)2.

Stvaranje sedre započinje na brzacima, neravninama u koritu, naplavljenim granama i sl., zbog rasprskavanja vode i oslobađanja CO2, odnosno poremećaja kemijske ravnoteže koji dovodi do lučenja kalcijeva karbonata ili kalcita (CaCO3) u obliku sitnih kristala, i njegova taloženja na potopljenim podlogama. Bakterije, alge i mahovine jedan su od preduvjeta taloženja sedre. Na površini mahovina sedrenje započinje fiksiranjem mikrokristala kalcita na ljepljive izlučevine modrozelenih algi i nekih svojta algi kremenjašica.

Na njih se lijepe organske i anorganske čestice (fragmenti životinjskih ljuštura i kućica, zrnca vapnenca ili dolomita i dr.) tvoreći jezgru na kojoj će rasti kristal kalcita. Dakle, mikroorganizmi biljnog podrijetla imaju ulogu “hvatača” mikrokristala kalcita i stvaranja jezgara oko kojih će se nakupljati kalcit, odnosno taložiti sedra, tvoreći novu “ciglu” u gradnji slapa. 

Proces sedrenja i rast sedrenih barijera moguć je samo u vodi prezasićenoj kalcijevim karbonatom, s niskom koncentracijom organske tvari i pH-om iznad 8. Uz ova tri osnovna uvjeta, sedrenju pogoduje viša temperatura i strujanje vode brzinom od 0,5 do 3,5 m/s.

Najmlađe sedrene tvorevine talože modrozelene alge, koje stvaraju preduvjete za naseljavanje mahovina svjetla i više vegetacije. Viša vegetacija zasjenjuje slapove pa stvara preduvjete za razvoj mahovina sjene koje su najjači poticaj rastu sedre.