Glavni izbornik

Izdvojeni sadržaji

VODA: magična pokretačica života

 

Prema NASA-inoj studiji, objavljenoj u publikaciji AGU 100, mnogi se svjetski izvori pitke vode prazne mnogo brže negoli se pune, a brojna druga istraživanja upućuju na to da će potražnja za vodom do 2050. godine porasti za čak 55 %. Obnovljive godišnje zalihe slatke vode na Zemlji iznose oko 45 000 km3, što je dovoljno za život do devet milijardi ljudi. S druge strane, predviđa se da će do 2025. godine na Zemlji živjeti preko osam i pol milijarda ljudi, što je brojka koja se opasno približava gornjoj granici održivosti.

Voda je sama po sebi pokretačica, fascinantna i magična. Izdvojili smo deset najzanimljivijih činjenica o vodi kako biste motivirali sebe i ukućane na pažljivije ophođenje s tom važnom tekućinom.

  1. Danas je 70 % Zemljina teritorija pokriveno vodom, no pitak je tek jedan posto vode: ostatak najvećim dijelom (97,4 %) otpada na morsku i slatku, ali onečišćenu vodu.
  2. Zalihe slatke vode na našem planetu nisu ravnomjerno raspodijeljene: Azija je ima najviše, a Australija najmanje. Tome se prilagodila i priroda: australske koale mogu živjeti bez vode – tekućinu unose hraneći se lišćem eukaliptusa.
  3. Iz godine u godinu problem pristupa vodenim resursima postaje sve veći: u posljednjih pedeset godina u svijetu se dogodilo čak 507 sukoba zbog vode.
  4. Istraživanja su pokazala da će se topla voda prije zalediti nego hladna, a znanost ne zna objasniti zašto je to tako! Razlog tomu moglo bi biti ponovno hlađenje, isparavanje, formiranje leda i konvekcija ili pak utjecaj razrijeđenih plinova na toplu i hladnu vodu.
  5. Stanja vode dijelite na tekuće, kruto i plinovito? Niste sasvim u pravu: stručnjaci su izdvojili čak devetnaest različitih stanja vode – pet tekućih i četrnaest u zaleđenom obliku.
  6. Prilikom smrzavanja voda doživljava fascinantne transformacije. Pri temperaturi od 120 °C postaje rastezljiva, a pri temperaturi od -135 °C pretvara se u tzv. staklenu vodu, čvrstu tvar koja nema kristalnu strukturu kao staklo.
  7. Da voda vatru gasi općepoznata je činjenica. A jeste li znali da postoji i voda koja gori? U Azerbajdžanu, u blizini grada Astare, postoji izvor Yanar Bulag (što u doslovnom prijevodu znači „gorući izvor“), čija je voda toliko bogata metanom da će se zapaliti kad joj se priđe s otvorenim plamenom.
  8. Rijeka Krka jedna je od dvanaest hrvatskih rijeka čija voda pokreće hidroelektrane. Hidroelektrana Krka na Skradinskom buku, kasnije nazvana Jaruga, druga je najstarija hidroelektrana na svijetu, a prva u Europi: 28. kolovoza 1895. godine, samo tri dana nakon prve hidroelektrane, one na Niagari, pušten je u pogon prvi hrvatski cjeloviti elektroenergetski sustav, kojim je Šibenik preko dalekovoda dugog 11 km napajan električnom energijom iz HE Krka. Prosječni godišnji protok vode na Skradinskom buku iznosi 55 m3/s.
  9. Gotovo petsto svjetskih rijeka onečišćeno je. Hrvatske rijeke, zahvaljujući izdašnosti njihovih izvora, odnosno zahvaljujući podzemnim dijelovima njihova toka, svrstavaju nas u sam vrh zemalja s dovoljnim izvorima pitke vode. Istovremeno, naročito su rijeke osjetljive na različite oblike zagađenja i uništenja – litra ulja može zagaditi dva milijuna litara vode!
  10. Područje NP „Krka“ može se pohvaliti fascinantnim prirodnim fenomenom – Torkom, vrelom u obliku jezera Torak, na lijevoj obali Čikole. Iako se radi o izvoru, zbog okrugla oblika više nalikuje jezeru pa ga zovemo jezerskim vrelom. Promjer mu je 150 m, dubina 30 m, a sam izvor nalazi se na dnu jezera. Ovo krško vrelo daje čistu i pitku vodu koja je nekada napajala većinu naselja u jugoistočnom dijelu Šibensko-kninske županije, a danas zadivljuje ljepotom i mirom kojim odiše. Do njega možete i pješke, stazom Goriš – Torak, dugom nešto manje od 3 kilometra.